Zlata Nanić u skladu s prirodom

Sjetva, uzgoj presadnica i presađivanje

Najbolje je sjetvu obavljati prema planu koji smo napravili u tijeku zime, vodeći računa i o dobrosusjedskim odnosima i miješanju kultura radi boljeg iskorištenja zemlje i međusobnog potpomaganja biljaka. Ali nemojte robovati tome planu. Mnogo mi se puta dogodilo da sam isplanirala na papiru, a u proljeće su gredice predviđene za mrkvu ili grašak (što se najranije sije) bile premokre, pa sam na licu mjesta mijenjala plan. Naravno, pritom ipak valja voditi računa o plodoredu. Na nekim gredicama (posebice na visokim), već u veljači i ožujku možemo posijati mrkvu, peršin, grašak, rotkvice, salatu, a i posaditi lučicu i češnjak.

Za sitnije sjeme, trokutastom mo-tičicom ili drškom grabljica napravimo jarčić dubok 2-3 cm (dodajemo li kompost, neka bude dubok 5 cm). Kompost mora biti prosijan i dobro zreo. Ako je zemlja suha, jarčić oprezno zalijemo vodom i pažljivo sijemo po vlažnoj zemlji, ne pregu-sto. Sjeme lagano pritisnemo naopako okrenutim grabljicama i cijeli red zatrpamo sitnom suhom zemljom u sloju dva puta debljem od debljine sjemena.

Prije zatrpavanja dobro je na početke redova zabosti male kolčiće kako bismo označili redove radi pokrivanja tla sijenom ili travom između redova. Mrkva i peršin sporo niču, pa se kod sjetve može ubaciti koje zrnce salate ili rotkvica. Red ne smije biti pokriven jer pokrov smeta nježnim biljčicama. Kad je riječ o mahunama, grašku, krastavcima, bučama i tikvama, možemo pokriti i redove jer su te biljke dovoljno snažne da prođu kroz travu.

Između redova mrkve možemo posaditi krupnu lučicu za mladi luk, ili luk koji je počeo “tjerati”, jer on ima kratku vegetaciju. No, mrkva se može uzgajati i s lukom koji ostavljamo da sazori, ali tada mora biti odgovarajući razmak između redova. Luk štiti mrkvu od mrkvine muhe, pa je to dobra kombinacija miješanih kultura.

Kod sjetve u biovrtu dobro je pridržavati se mjesečevog sjetvenog kalendara, koji neki nazivaju i “bio-kalendar”.

Uzgoj presadnica

Većina zeljarica i plodovitog povrća uzgaja se iz presadnica (flanci). lako presadnice možemo kupiti i gotove, mnogo je jeftinije da ih sami uzgojimo, a i veselje da naše biljčice pratimo od “rođenja”. Za toploljubive biljke, kao što su rajčice, paprika i patliđani, u plasteniku ili na unutarnjoj strani prozora u stanu. Zeljarice sada već možemo sijati na gredicu, ali je dobro pokriti plastikom preko lukova od ljeskovih šiba. I te biljčice valja oprezno zalijevati, danju otkrivati, a noću pokrivati. Kad presadnice ojačaju, ostavlja ih se i noću otkrivene da se “kale” i da lakše podnesu presađivanje. Danas postoje koprene (Agril i druge marke) koje štite od hladnoće, a propuštaju svjetlo, zrak i vlagu. Polažu se izravno na lio i vrlo su lagane, tako da biljčice pod njima mogu niknuti i rasti. Valja ih ukopati duž rubova gredice ili učvrstiti ciglama da ih vjetar ne odnese. Za zeljarice su dobra zaštita od buhača, koji naročito napada biljčice još u fazi kotiledona (prva dva listića čim niknu). Pod koprenom biljke su zaštićene i kad ih kasnije otkrijemo, buhač ih više ne može otkriti jer su ojačale i već imaju nekoliko listova.

Za uzgoj presadnica zemlja mora biti lagana, s dosta pijeska i komposta, a dobro je dodati i tresetak koji “drži” vlagu. Na Zrnu se koristimo zemljom s krtičnjaka (koja je bez zemljišnih štetočinja jer ih je krtica potamanila) pomiješanu s dosta zrelog prosijanog komposta i lum-brihumusa, a dodamo i nešto pijeska i treseta i time napunimo sandučiće. Zemlja se poravna i lagano pritiske i zalije, a sjeme rasporedi i lagano pospe zemljom. Sandučiće držimo na policama u stakleniku (sije se i izravno na grdi-ce ispod polica) i prvih nekoliko dana su pokriveni kartonom jer u mraku sjeme lakše i brže proklije, a i vlaga je time sačuvana.

Čim se pojave prve klice, karton skidamo i škropimo mlakom vodom nježne biljčice, pazeći da je tlo vlažno, ali ne premokro. Kad biljčice razviju prvi pravi list, pikiramo ih na gredice ispod polica u stakleniku. Ako se sije dovoljno rijetko, biljke ne treba pikirati jer imaju dovoljno mjesta da se razviju do presađivanja. Posebno osjetljive biljke, kao krastavci, dinje, lubenice, buče i tikvice, sade se u tresetne lončiće  ili u čašice od jogurta. U tresetnim lončićima biljka preraste i lončić i zajedno se s njim sadi u zemlju tako da se korijen ni najmanje ne oštećuje. Ako sadimo u čašice jogurta, tada se koriste dvije čašice. Jedna se razreze po sredini od vrha do dna, da se može otvoriti i stavi u drugu cijelu k čašicu.

Presađivanje

Kad biljke narastu za presađivanje, ostavimo ih nekoliko dana bez zalijevanja, da se zemlja zasuši, i tada izvadimo razrezanu čašicu, otvorimo je i cijelu biljku bez oštećenja izvadimo iz čašice i posadimo na stalno mjesto. To je najbolji način za uzgoj rajčica i paprike. Jedna baka na selu mi je pričala da ona sadi krastavce u polovice ljudski od jaja. Prilikom presađivanja ljuska se pažljivo zdrobi i ostaje u zemlji zajedno s presađenom biljkom, koja dalje razvije korijen kroz ispucalu ljusku od jajeta.

Prije presađivanja gredicu prorahlimo, pognojimo, poravnamo i pokrijemo. Najbolji je pokrivač za presadnice svježe pokošena trava, kojom se prekriva cijela gredica u debljini desetak centimetara. U nedostatku zelene trave može poslužiti natrulo sijeno, slama, usitnjeni otpaci od soje ili graha, usitnjena kukuruzovina i si, ali tada sloj ne smije biti deblji od 5 cm.

Klinom za sađanje razmaknemo pokrivač, napravimo rupu, položimo sadnicu i pritisnemo zemlju uz korijen. Ostaje udubljenje od klina, koje ne poravnamo, nego u njega ulijevamo vodu prigodom zalijevanja presadnica. Ponovo primaknemo travu biljci, ali pazimo da je ne zatrpamo travom. Nakon 2-3 dana trava požuti i slegne se, a naše presadnice ostaju u zelenim redovima na lijepoj žutosmeđoj podlozi.

Takva gredica u prvi čas nakon presađivanja djeluje neuredno i mnogi zbog toga izbjegavaju pokrivanje. Biljke su zaštićene od jakog sunca jer im zelena trava pravi hladovinu, što ublažava šok presađivanja. Jednim zalijevanjem u Ijedan dana zakorjenjuju se gotovo sve presadnice, čak i u vrijeme suše, a nakon 2 dana takva gredica mnogo ljepše izgleda od gole zemlje s ispucalim “tanjurima” od zalijevanja, plijevljenja, okopavanje je nepotrebno jer je zemlja ispod pokrivača rahla, a kad se pokrivač ugradi u tlo, biljke su već toliko narasle da svojim lišćem pokrivaju tlo i nije potrebno dodatno pokrivanje.