Povrtnjak u rano proljeće
Nadam da ste tijekom zime na papiru isplanirali svoj povrtnjak za ovu godinu. Pri tom je važno voditi računa o plodoredu.
Dobro je znati koje biljke je dobro saditi poslije kojih i koje se međusobno dobro slažu. Evo jednog prijedloga koji preporučuje Marija Omahen u svojoj knjižici Moj biovrt. Opširnije…
Sjetva u hladnije doba godine
Tko ima negrijani plastenik ili visoku gredicu može i tijekom zime nešto posijati, kako bi ranije u proljeće imao berbu. Ali sada je zemlja jako hladna i teško će nam isšta niknuti prije toplijih sunčanih dana. Tome možemo doskočiti tako što ćemo u stanu naklijati sjeme i kad pusti klicu posijat ćemo ga u plastnik, staklenik ili na visoku gredicu. Opširnije…
Sjetva, uzgoj presadnica i presađivanje
Najbolje je sjetvu obavljati prema planu koji smo napravili u tijeku zime, vodeći računa i o dobrosusjedskim odnosima i miješanju kultura radi boljeg iskorištenja zemlje i međusobnog potpomaganja biljaka. Ali nemojte robovati tome planu. Mnogo mi se puta dogodilo da sam isplanirala na papiru, a u proljeće su gredice predviđene za mrkvu ili grašak (što se najranije sije) bile premokre, pa sam na licu mjesta mijenjala plan. Naravno, pritom ipak valja voditi računa o plodoredu. Na nekim gredicama (posebice na visokim), već u veljači i ožujku možemo posijati mrkvu, peršin, grašak, rotkvice, salatu, a i posaditi lučicu i češnjak.
Za sitnije sjeme, trokutastom mo-tičicom ili drškom grabljica napravimo jarčić dubok 2-3 cm (dodajemo li kompost, neka bude dubok 5 cm). Kompost mora biti prosijan i dobro zreo. Ako je zemlja suha, jarčić oprezno zalijemo vodom i pažljivo sijemo po vlažnoj zemlji, ne pregu-sto. Sjeme lagano pritisnemo naopako okrenutim grabljicama i cijeli red zatrpamo sitnom suhom zemljom u sloju dva puta debljem od debljine sjemena. Opširnije…
Savjeti za sjetvu i sadnju
Korjenasto povrće se sije direktno i ne presađuje (mrkva, peršin, pastrnjak, daikon), osim cikle koja se sije direktno i tamo gdje je gusta može se pročupati i presaditi, s tim da se korijen malo skrati da se ne bi svinuo u tlu. Isto vrijedi kod presađivanja salate, blitve, repe, čička i svih biljčica koje imaju dugačak korjenčić. Celer je dobro posijati u lonac, male biljčice presaditi gušće (pikirati) i kad porastu presaditi na stalno mjesto u kombinaciji sa zeljaricama, naročito sa crvenim zeljem (dobri susjedi). Opširnije…
Uzgoj i njega biljaka tijekom ljeta
I tijekom žarkog ljeta neke biljke sijemo, a neke presađujemo (pod pretpostavkom da imamo dovoljno vode za zalijevanje). U srpnju i kolovozu siju se postrne kulture i to: bijela repa (koju u zimi kiselimo), povrtnica, daikon (japanska duga bijela rotkva), ali još možemo posijati ciklu i mrkvu koje će biti sočne i mlade za zimsko čuvanje u trapu (skladište u zemlji). Početkom srpnja još se siju mahune i grašak, salata endivija, kinesko zelje, a krajem kolovoza zimska salata, luk srebrenac, rotkvice, matovilac, zimski kelj (advent boner) i zelje. Na dobro prorahljenoj i usitnjenoj gredici napravimo grabljicama jarčiće dubine 5 cm i zalijemo zemlju u jarčiću, te polažemo sjeme na vlažnu zemlju, a zagrnemo suhom zemljom. Možemo napraviti lagani pokrov od 2 cm usitnjene slame ili sijena, koji će čuvati vlagu, a biljčice ipak mogu nicati kroz takav “pokrivač” . Opširnije…
Njega i zaštita biljaka tijekom vegetacije
U Vegeterri broj 2 detaljno smo pisali o uzgoju i njezi biljaka tijekom ljeta, pa ćemo sada dati samo kratak podsjetnik mogućih radova tijekom svibnja i lipnja, a više pozornosti ćemo posvetiti biološkoj zaštiti. Sjetva: krastavci, tikvice, buče, dinje, lubenice (početkom svibnja) mrkva, peršin, grašak, mahune(cijeli svibanj i lipanj), salata endivija, kinesko zelje, daikon, povrtnica, bijela i žuta repa (krajem lipnja i tijekom srpnja).Presadnja: celer, zelje, kelj, korabica, cvjetača, brokula, kelj pupčar, poriluk, blitva, salata, rajčica, paprika, patliđan, razno cvijeće; sadnice uzgojimo sami ili ih kupimo. Presađujemo na dobro pognojenu gredicu, pokrivenu svježe pokošenom travom ili starim sijenom. Poslije presadnje obavezno zalijemo. Berba: jagode, maline crvene i žute, ogrozli žuti, crveni i crni (josta), ribizli crneni, bijeli i crni, mlada mrkva, grašak, blitva, salata…Voće, plodovito i lisnato povrće beremo ujutro kad se energija u prirodi diže, a korjenasto povrće predveče, kad se enrgija spušta u zemlju, pa će nam se dulje očuvati svježe. Opširnije…
Branje i čuvanje povrća
Kad se digne jutarnja magla još možemo uživati na našim gredicama u vrtu. Ako u rujnu nismo stigli posaditi češnjak i lućicu za mladi luk, još nije kasno da to učinimo u listopadu. Presadnice kelja “Advent boner” mogu prezimiti na otvorenom i na proljeće donijeti glavice. Isto tako se još presauje poriluk i zimska salata. Opširnije…
Uzgoj u plastenicima i staklenicima
Danas je u seoskim, a i mnogim prigradskim naseljima gotovo uobičajeno vidjeti plastenik nedaleko kuće. Neki su “sklepani” od drvenih letvi, nekima su lukovi od ljeskovog ili grabovog pruća, nekima od alkaten cijevi, ali ima i “pravih” plastenika sa lukovima od pocinčanih željeznih, aluminijskih ili plastičnih cijevi. Svi su prekriveni plastikom, ali i tu ima značajnih razlika. Najbolja je takozvana UV stabilizirana plastična folija koja je otporna na ultravioletne (UV) zrake, i sa koje na pada “kiš” u plasteniku, a ima i najdužu trajnost (3-4 godine, zavisno od vremenskih prilika i napetosti na lukovima). Ako je plastika nedovoljno zategnuta, pa vjetar može s njom “mlatarati”, tada će vrlo brzo popucati. Zato je dobro osim ukopavanja krajeva u zemlju, još dodatno preko plastike zategnuti 5 cm široke “gurtne” koje odozgo sprečavaju jače “napuhavanje” plastike po vjetrovitom vremenu. Opširnije…
Uzgoj vlastitog sjemena
Oduvijek je bilo važno znati uzgojiti i sačuvati vlastito sjeme. To je bilo važno jučer, u vrijeme hibrida, a što tek da kažemo danas u vrijeme genetski modificiranih biljaka. Za nas koji uzgajamo ili želimo uzgajati biljke za punovrijednu ljudsku hranu, “hranu za zdravlje” kako ja volim reći, neophodno je i prirodno uzgojeno sjeme. Potrebno nam je sjeme uzgojeno bez mineralnih gnojiva i pesticida i koje nije “zaštićeno” otrovima (crveno ili zeleno obojeno sjeme). Uzgoj sjemena za vlastite potrebe relativno je jednostavan posao, posebice za samooplodne biljke. Ali uzgoj sjemena za tržište podliježe određenoj zakonskoj regulativi koju se mora do u detalje poštovati. Postoji Zakon o sjemenarstvu koji propisuje kako i pod kojim uvjetima se smije uzgajati sjeme određene biljne vrste. Oni koji budu željeli uzgajati sjeme na većim površinama, morat će upoznati propise o sjemenarstvu. Opširnije…
Začinsko i ljekovito bilje u našem vrtu
Začinsko bilje uzgajamo iz više razloga. Na prvom mjestu radi njihovog ugodnog mirisa koji daju jelima kad ih koristimo u kuhinji, ali svi začini imaju i svoje ljekovito djelovanje, jer uglavnom stimuliraju probavu, a neki djeluju i umirujuće, pa je i to vrlo važan razlog za svakodnevno korištenje začinskih biljaka u jelima.. Pri tom moramo naglasiti da svaki kraj preferira neke začinske biljke. Najčešći začini u našim krajevima su : češnjak, peršin, celer, kopar, hren, lovor… Danas ćemo se pozabaviti nekima od rjeđe upotrebljavanih začina u našoj kuhinji. Opširnije…